Reći "NE" i osjećati se odlično

Dragana Svalina
Mar 28
3 min read

Samo reci "Ne"!

Taj savjet pišljivog boba vrijedi.

Svi smo se barem jednom našli u situaciji kada smo pristali na nešto što nismo željeli, samo da bismo izbjegli neugodu, konflikt ili osjećaj krivnje. No, postoje ljudi kojima je riječ „ne“ gotovo nemoguće izgovoriti, čak i kada to ide na njihovu štetu. Zašto je to tako?

Prvi sat rada: učimo reći "Ne". Njezino tijelo i um su smrznuti. Oči su joj skamenjene. Jasno je, nema šanse da izgovori to magično Ne. Do kraja sata smo došli do toga da je uspjela odmahnuti glavom i tiho mi na uho šapnuti: "Ne".

Ovako izgleda kada je netko sustavno zlostavljan od djetinjstva. Sve druge varijante koje sam srela su bile u blažem obliku. Gospođa iz priče je sada sasvim dobro, bez brige!

Zašto neki ljudi daju savjete koji vrijede pišljivog boba? Zato što ni sami ne mogu i ne znaju reći „ne“. Ne znaju kako se to postiže. Da znaju, ne bi vam dali tako glupav prijedlog. Pokazali bi vam kako se to radi!

1. Strah od odbacivanja i neprihvaćanja

Mnogi ljudi imaju duboko ugrađen strah da će ih drugi odbaciti ako postave granice. To se često usađuje u djetinjstvu, kada su možda naučili da ljubav i prihvaćanje dolaze samo ako su poslušni i prilagodljivi. Kao odrasli, ta indoktrinacija djeluje i oni se boje se da će ih „ne“ učiniti sebičnima, lošima ili nevoljenima. Pogrešno!

2. Potreba za odobravanjem

Ljudi koji teško govore „ne“ često žele udovoljiti drugima jer su tako dresirani. Posljedice bi inače bile gadne. Njihova unutarnja vrijednost može biti povezana s time koliko su korisni, uslužni ili požrtvovni. Ako kažu „ne“, osjećaju strah, krivnju i nelagodu jer vjeruju da time razočaravaju druge. A, sebe darling??

3. Strah od sukoba

Konflikti su neugodni, jasno, ali za neke i zastrašujući. Osobe koje izbjegavaju sukobe često će radije pristati na nešto što uopće ne žele, nego riskirati raspravu ili ljutnju druge osobe. Posebno ako su u prošlosti doživjele agresivne reakcije kada su pokušale postaviti granice. Druga opcija je da će se samo okrenuti i otići izbjegavajući učiniti nekome nešto nažao.

4. Nisko samopouzdanje

Ako osoba ne vjeruje da su njezino vrijeme, energija i osjećaji jednako važni kao tuđi, teško će reći „ne“. Može misliti da nema pravo odbiti zahtjeve drugih jer su njihove potrebe važnije. Ovo ne treba pobrkati sa posebnim situacijama kada se radi o pomaganju nemoćnima.

5. Uvjetovani obrazac ponašanja

Neki su odrasli u okruženju gdje su ih učili da je biti „dobar“ isto što i biti uvijek dostupan, krotak i uslužan. Možda su u obitelji ili društvu naučili da je reći „ne“ nepristojno, sebično ili neprihvatljivo. Treba uzeti u obzir i religijski režim koji tako nalaže i zahtijeva.

Posljedice nesposobnosti da kažemo „ne“

Ako često ne postavljamo granice, to može dovesti do:

Fizičkog i emocionalnog iscrpljenja – preopterećenost obavezama i stresom.
Gubitka vlastitog identiteta – osoba se može osjećati izgubljeno jer uvijek ugađa drugima.
Zamjeranja i frustracije – kada stalno popuštamo, s vremenom se javlja osjećaj nezadovoljstva i ljutnje.
Nedostatka poštovanja – ljudi nas mogu početi uzimati zdravo za gotovo.

Kako naučiti reći „ne“?

Prepoznajte tko, kada i gdje vam oduzima pravo na granice – Vaše potrebe i osjećaji su jednako važni kao i tuđi. Međutim, vaše unutarnje uvjerenje na nesvjesnoj razini to ne podržava?
Počnite vrlo malim koracima – Počnite s jednostavnim minimalističkim odbijanjima i promatrajte kako se osjećate. Teško je, znam. Treba malo izdržati nelagodu.
Vježbajte asertivnu komunikaciju – „Ne mogu ti sada uskočiti, i drago mi je što si pitao.“
Odgađajte odgovor – Ako niste sigurni, recite: „Nisam siguran, čim saznam javit ću.“ To vam daje prostor za razmišljanje i predomišljanje dok ne izbistrite razloge za i protiv.
Razmislite o posljedicama prihvaćanja – Hoće li to iscrpiti vašu energiju? Hoćete li biti ljuti na sebe? Što ćete iz toga dobiti? Što ćete naučiti?
Podsjetite se da „ne“ nije odbacivanje – Odbijanje zahtjeva ne znači odbacivanje osobe.

Naučiti reći „ne“ je proces, iznimno ključan za mentalno zdravlje i kvalitetne odnose. Kada postavimo granice SEBI i DRUGIMA, stvaramo više prostora za ono što nam doista donosi opuštenost, kvalitetne odnose,